|
Društveni
život sela nije bio previše bogat, radilo se
uglavnom mnogo, a značajnija društvena
okupljanja su bila: žetva, berba kukuruza,
gradnja kuće, svadba, krštenje, čehanje perja.
Upravo baš ti događaji i trenuci zajedništva bivaju trenucima druženja i
radosti. Svako selo je gotovo bilo mali takoreći
svijet - mikrokozmos samo za sebe. Tako na ovim
područjima u početku nisu postojali klasični
muzički sastavi, već se radilo uglavnom o
samoukim muzičarima koji se okupljaju i
zabavljaju ljude u trenucima manjih i većih
značajnijih okupljanja. Tako bi se na primjer za
vrijeme dugih zimskih dana nakon čehanja perja
okupili upravo ti samouki muzičari u jednu manju
grupu tzv. partiju a koja bi onda odigrala,
nekoliko plesov i eto selske kućne zabave.
Nitko od tadašnjih muzičara se nije ni
doživljavao kao „ muzički umjetnik “. a nije
poznavao ni note. Jedno od svjedočanstava Marka
Horvata ( Šimok ) kako su sastavi nastajali: “
Pasli smo svinje po šumi i vučili se. Ha , nekaj
je vlezlo vu tu glavu. Idemo se vučit svirat ! „
.
Uglavnom su svirali po sluhu, bili su to kako si i sami za sebe znali
reći „ sluhisti“. Upravo od tih samoukih „
sluhista „ partija muzičara , kasnije nastaju
manje ili više poznati sastavi.
Svi oni dali
su dio sebe i svoje ljubavi podravsko0j glazbi i
ostali njen značajan dio.
__________________________________________ |
Sesvečki glazbeni
sastavi, svirači i pjevači,
izrađivači glazbala, zabavljači,
zapisivači...
Blaž
Lenger - život i djelo
