| |
|
''Hegedušić -
Galeković''-
narodni ansambl |
| |
 |
Narodni ansambl ''Hegedušić -
Galeković''
iz
Hlebina, osnovan je 1948. godine.
Osnivač i vođa sastava bio je Martin Hegedušić kantautor, violinista,
izumitelj i naivni umjetnik. Ansambl
je bio vrlo popularan u razdoblju od
1948. do 1980. godine, na čitavom
sjeverozapadnom području Hrvatske, a
i šire.
Svirali su i nastupali na različitim
priredbama, svadbama, zabavama i
ostalim veselicama.
Martin Hegedušić
rođen je 1923. godine. Svirati je
počeo od ranog djetinstava, s dva
brata Galekovića, s kojima je i
osnovao sastav. Prvo je u drvu počeo
izrađivati instrumente, a onda
kasnije pisati pjesme. Uz to
što piše pjesme on ih isklada. Izdao
je nekoliko knjiga s autorskim
pjesmama:
1. ''Žuli z vincem zalejani'' (1971.)
monografija(knjiga)
2. ''Hlebinska jesen'', 1987. (1986.)
monografija (knjiga)
3. Naseljavanje i razvitak Lebin
(1996.)
analitika (članak)
4. Pjesme o Podravini (2000.)
monografija (knjiga)
5. Slike i
skulpture (1993.) monograf. (knjiga)
|
|
Bavi se
i kiparstvom. Njegovi drveni kipovi seljaka nalaze se u
mnogim crkvama. Nastupao je u Mađarskoj,
Čehoslovačkoj(tadašnji naziv), Francuskoj (Lurd), Americi i
dr. Zatim na likovnoj koloniji kipara naivaca "Petar Smajić"
1974. godine u Ernestinovu. Tu je i izradio poznati kip ''
Ernestinovačka mati''.
Kad
smo ga posjetili u njegovom domu u Hlebinama
2006. godine bio je vedra duha, uvijek
raspoložen za šalu i pjesmu, bez obzira na
njegove 83 godine. Vrlo rado nam je pokazao
svoje uspomene, svoj dio života. Hvala na
gostoprimstvu. |
|
 |
 |
|
Narodni ansambl ''Hegedušić
- Galeković'' snimio je
svoju
jedinu gramofonsku ploču
EPY 3958 01.04.1968.
godine
s pjesmama: |
Oj, Hlebine (Martin
Hegedušić)
Vu mojoj kleti (Martin Hegedušić)
Širom ravne Podravine (Martin
Hegedušić)
Samo za tebe živim (Martin Hegedušić)
Pjevaju: Tereza Posavec i Martin
Hegedušić |
|
|
Članovi sastava
bili su:
Martin Hegedušić violina,
bugarija, bajs, Ivica Hegedušić
bugarija, Ivan Galeković bajs i
bugarija,
Stjepan Galeković cimbule,
Matija Božić kontra viola, Tereza
Posavec vokal. |
|
|
|
|
|
|
|
"Martin Hegedušić rođen je u Hlebinama
1923. godine, na Martinje, i kao da je danom rođenja već bio
zacrtan njegov životni put, započet u hlebinskoj obitelji
Marka Hegedušića i Milke Hegedušić rođ. Mraz. |
 |
Godine 1948. zajedno s braćom Galeković osnovao je i vodio narodni
ansambl ”Hegedušić – Galeković” s kojim je nastupao na
različitim priredbama, svadbama i zabavama širom
sjeverozapadne Hrvatske, sve do 1980. godine, kada se
povukao sa scene.
Članovi sastava bili su: vođa i kantautor Martin Hegedušić (violina,
bugarija, bajs, vokal), Ivica Hegedušić (bugarija), Ivan
Galerković (bajs, bugarija), Stjepan Galeković (cimbule),
Matija Božić (kontra viola) i Tereza Posavec rođ. Hegedušić,
danas Dolenec (vokal).
Godine 1971. objavio je svoju prvu zbirku pjesama ”Žuli z vuncem
zalejani” u kojoj su tiskane reprodukcije Hegedušićevih
skulptura koje je snimio koprivnički fotograf Vladimir
Kostjuk. Kao kuriozitet valja spomenuti kako je u mekom
lipovom drvetu prvo počeo izrađivati instrumente, da bi se
tek kasnije počeo baviti skulpturom. Svaka skulptura Martina
Hegedušića ima svoje stihove i svoju pjesmu. Iznimna
karijera srdačnog, otvorenog i svestranog naivnog narodnog
umjetnika, pučkog pjesnika i glazbenika, seljaka-kipara
velikih postignuća, s posebnim naglaskom na doprinos naivnom
kiparstvu Podravine i baštini sjeverozapadne Hrvatske u
drugoj polovici 20. stoljeća, Martin Hegedušić obogatio je
svojim radovima galerije i muzeje širom Hrvatske, a posebno
galeriju u rodnim Hlebinama, Koprivnici, Zagrebu i
Ernestinovu, u kojima je svojim prikazima podravskih seljaka
i drvenim svecima nezaobilazni dio umjetničkog nasljeđa
Koprivnice i koprivničke Podravine. Isto tako, njegova
glazba i zvučni zapisi vrijedan su prilog nematerijalne
kulturne baštine Podravine. Hrvatska naivna umjetnost duguje
veliku zahvalnost njegovom vedrom duhu i doprinosima koji
će, nedvojbeno, ostati sačuvani kao neprocjenjivi prilog
malog čovjeka podravskog nacionalnoj hrvatskoj kulturi i
kulturnim korijenima." |
|
|
|
